O nama

Stariji brat, starija sestra

Projekat „Stariji brat, starija sestra“ nastao je kao težnja da se kroz volonterski, društveno koristan angažman mladih i odraslih, doprinese socijalnom uključivanju djece, poboljša socijalna kohezija i socijalna pravda u bosanskohercegovačkom društvu. Novim načinom rada, u kojem učestvuju vladine i nevladine organizacije kao partneri, podržava se proces reforme sistema socijalne zaštite u BiH.

Projekat „Stariji brat, starija sestra“ zasnovan je na ekološkim modelima tj. na kontinuiranom ljudskom kontaktu i dinamičkoj interakciji između djece i volontera koji, bez težnje da suzbije ''patološko'' ponašanje, nudi usmjerenje ka zdravom razvoju, budućnosti i prijateljstvu.

Prema teoretskim pretpostavkama Stariji brat, starija sestra spada u programe selektivne prevencije, čija je svrha ublažavanje i kompenziranje posljedica razvojnih nedostatka i poteškoća kod djece i mladih, kako bi se sprečavala socijalna marginalizacija i upuštanje djece u rizična ponašanja povezana sa svijetom nasilja, kriminala i ovisnosti.

Kome je namijenjen projekat?

Ovaj projekat namijenjen je prvenstveno djeci koja su smještena u dječjem domu ili potiču iz materijalno i socijalno ugroženih porodica, te im je zbog toga otežano odrastanje u zdravu, društveno integrisanu, socijalno i radno sposobnu ličnost.

U projektu povezujemo djecu osnovnoškolskog uzrasta, najčešće između 6 i 14 godina, sa jednom „starijom sestrom“ ili „starijim bratom“, tj. sa jednim volonterom, studentom ili studenticom. Tokom sedmičnog druženja dijete razvija povjerljiv, siguran i podržavajući odnos sa volonterom/kom koji za njega predstavlja pozitivan model ponašanja. Kroz prijateljski odnos sa volonterom, dijete usvaja socijalno prihvatljiva ponašanja, moralne i kulturne vrijednosti, kao i životne vještine neophodne za samostalan život u zajednici.

Historijat

Projekat „Stariji brat, starija sestra“ nastao je na osnovu modela koji je nastao u SAD pod nazivom „Big Brother, Big Sister“. Tokom 2003. godine projekat je pokrenut u Banjoj Luci, uz podršku Prof. dr. Ivana Vidanovića iz Beograda i studenata sa banjalučkog Filozofskog fakulteta, Odsjeka za socijalni rad. Prva grupa djece uključenih u projekat bila je iz Dječjeg doma „Rada Vranješević“. 2004. godine u Sarajevu i Istočnom Sarajevu UG NARKO-NE je uz saradnju sa centrima za socijalni rad pokrenuo druženje studentica i studenata humanističkih nauka sa djecom (koja pripadaju ugroženim grupama u zajednici, uglavnom djecu iz siromašnih i disfunkcionalnih porodica, djecu koja žive u socijalno i vaspitno zapuštenom okruženju, te djecu pripadnike manjinskih grupa koji su klijenti centara za socijalni rad).

Nastanak Mreže "Stariji brat, starija sestra" BiH

Tokom 2007. godine Udruženje građana NARKO-NE i Nova generacija odlučile su se za zajednički razvoj i proširenje projekta i u druge gradove BiH. Na osnovu dosadašnjih iskustava u praktičnom radu, utemeljenih na vrijednostima i socijalnoj strukturi na području Bosne i Hercegovine, izrađeni su standardi projekta. Konferencijom u Banjoj Luci koja je održana u novembru 2008. godine započeo je zajednički rad predstavnika nevladinih organizacija, centara za socijalni rad i odgojnih i obrazovnih institucija iz univerzitetskih gradova, koji su iskazali potrebu i interes za pokretanjem projekta u svojoj lokalnoj zajednici. Zajednički seminar za volontere na temu: Podrška djeci iz porodica sa traumatiziranim članovima realizovan je u septembru 2008.godine.

U maju 2009. godine, uz podršku donatora iz Njemačke, Renovabis-a, osigurana je stručna podrška i financijska sredstva za formiranje Mreže, koja bi trebala biti uspostavljena u periodu 2009.–2012. Na sedam višednevnih seminara, menadžerice iz osam nevladinih organizacija, izradile su strukture Mreže i pripremile zajednički Sporazum. Projekt voditelji/ce osposobljene su za prikupljanje sredstava za realizaciju projekta na lokalnom nivou, prema definisanim standardima kao i za edukaciju i praćenje volontera/ki uključenih u projekat „Stariji brat, starija sestra“. U martu 2010.godine, uspostavljen je zajednički sekretarijat, radno mjesto u organizaciji IPAK-MGB u Tuzli. 

Menadžeri/ice i projekt voditelji/ce redovno održavaju monitoring i supervizijske sastanke. Uspostavljena je i web stranice Mreže (www.sbssbih.org), a od ljeta 2011. se Mreži pridružuju i nove članice. U okviru Mreže organizovani su zajednički događaji i to posjeta „Kid's festivalu“ 2010 godine i izlet za djecu i volontere 2011. Godine u Zenici. Organizovan je i niz seminara za volontere/ke, a neki od njih su: „Umijeće rješavanja konflikta komunikacijom“, „Fundraising – sa prosjačkim štapom ili socijalno odgovornim partnerima“, „Kad malo znaći mnogo“. Od 2012. godine zajednički sekreterijat je preseljen u NARKO-NE u Sarajevo.

Ciljevi Mreže „Stariji brat, starija sestra“ BIH

Vizija Mreže: U BiH živimo u društvu bez socijalne isključenosti i diskriminacije gdje se uvažavaju kulturno nasljeđe i raznovrsnost tj. kulturni korijeni i tradicija. Mladi ljudi preuzimaju inicijativu da se aktivno angažuju za socijalnu pravdu i svoju budućnost.

Misija Mreže:Doprinijeti izgradnji i razvoju civilnog društva, koje promovira vrijednosti socijalne pravde i jednakosti, unapređuje dječja prava i šanse za zdrav razvoj, te omogućava socijalnu i kulturalnu participaciju. 

Generalni cilj: Doprinijeti procesu reforme sistema socijalne zaštite u Bosni i Hercegovini, sa naglaskom na socijalno uključivanje djece u riziku i promociju socijalne pravde.

Specifični ciljevi:
Mreža Stariji brat, starija sestra BiH će:

• Ojačati kapacitete partnera Mreže „Stariji brat, starija sestra“ BiH za menadžment, realizaciju i razvoj projekta „Stariji brat, starija sestra“ u njihovim lokalnim zajednicama.

• Izgraditi funkcionalnu saradnju vladinih i nevladinih organizacija za realizaciju projekta „Stariji brat, starija sestra“ u lokalnim zajednicama.

• Osigurati kvalitet realizacije cijelog projektnog ciklusa projekta „Stariji brat, starija sestra“ u lokalnim zajednicama prema standardima.

• Izgraditi strategiju za promoviranje i podržavanje volonterskog angažmana mladih i odraslih, u polju rada sa vulnerabilnom djecom, kako na nacionalnom, tako i na regionalnom nivou.